Danas se događa nekom drugom, sutra bi moglo i vama - pošaljite link drugima!

<<<- Važno! ->>>
Da li ste upoznati s obvezama Republike Hrvatske koje je preuzela potpisivanjem međunarodnog ugovora o skucesiji? Znate li što je to rezolucija 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe? Hrvatska vlast šuti o tome. Pitate se zašto? Pročitajte ovdje i na...
kanuny.blog.hr,2

Kriminal u dolini Neretve - Kriminal koji se odvija pod blagoslovom države, krađa državnih dobara, policijska tortura nad onima koji se bore protiv kriminala, prijetnje likvidacijom…

Vukovarac.net - prvi hrvatski web portal koji je zbog objavljivanja istine neko vrijeme bio ugašen, a vlasnik portala osuđen na zatvrosku kaznu. Obična balkanska priča, Kafkin proces u Vukovaru

Dokazi iz afere Brodosplit - Unatoč dokazima koji otkrivaju kako je Branko Vukelić lagao da nije umješan u pranje novca u aferi Brodosplit, policija i državno odvjetništvo ništa ne poduzimaju.

Tajni ugovor između Vlade RH i Orco grupe iz kojeg se doznalo da je HDZ-ova vlada umjesto javnog privatnog partnerstva, jednostavno prodala Sunčani Hvar i pri tome lagala javnosti godinama.
- Tajni deal Vlade RH i Orco grupe
- Sporazum dioničara kojeg Vlada RH nikad nije dala na uvid javnosti

Ostali izdvojeni tekstovi

Pet najgorih događaja novije hrvatske povijesti u izboru CNN bloga - Kratki presjek kroz najznačajnije negativne događaje koji su direktno utjecali da današnje stanje Hrvatske

100 metara - Zakon protiv terorizma koji ne štiti nikog od terorizma

Birokrati, rak rana hrvatskog društva - Jedna od rak rana hrvatske ekonomije jesu prava državnih službenika i namještenika. Većina ih jedva odradi 7 sati, uglavnom su krajnje su bezobrazni u odnosu prema ljudima kojima bi trebali biti na usluzi i debelo preplaćeni u odnosu na svoje neznanje.

Farmaceutski lov u mutnom - Da li ste se ikad zapitali zašto za istu bolest jedan liječnik prepiše Plivin lijek, dok drugi recimo Lekov lijek koji je po sastavu identičan onom Plivinom?

INA i vlada obmanjuju javnost, realna cijena nafte je bar 20% manja - INA zarađuje dvostruko na nafti obračunavajući pogrešnu cijenu barela nafte. U vladi to znaju, ali ne reagiraju jer štite interese krupnog kapitala i pri tome prodaju priču o socijalnoj osjetljivosti.

Lažna demokracija - Znate li tko je vaš zastupnik u Saboru ili lokalnoj skupštini?

Potemkin je živ i zdrav i živi u Hrvatskoj! - Otvorneo pismo upućeno svima na kojima leži odgovornost za sigurnost, poštivanje doma i mir svih građana ove zemlje, za jednakopravnost svih pred zakonom.

Prstom u anus - Sudac Branko Milanović oslobodio je Josu Mraovića znanog kao Tuđman od optužbi da je silovao američku košarkašicu u svojem hotelu.

Ugovori sa Svetom stolicom - Crkva obmanjuje javnost izmišljanjem obaveza RH prema Svetoj stolici.

Uloga katoličke crkve u Hrvatskoj - Jeste li se ikad zapitali koja je uloga katoličke crkve, koliko je ona bliska s katolicima i što ona pruža jednom katoliku?

The worst of the worst
Pravosuđe,2,3,4,5,6,7,8,9,10 11,12,13,14,15,16,17,18,19,20 21,22,23,24,25,26,27,28,29,30 31,32,33,34,35,36,37,38,39,40 41,42,43,44,45,46,47,48,49,50 51,52,53,54,55,56,57,58,59,60 61,62,63,64,65,66,67,68,69,70,71,72,73,74,75 76,77,78,79,80,81,82,83,84,85,86,87,88,89,90 91,92,93,94,95,96 Sudski postupci, ponašanje i biografije sudaca, skandalozne presude, deložacije...

Vlada RH,1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12 13,14,15,16,17,18,19,20,21,22 23,24,25,26,27,28,29,30,31,32 33,34,35,36,37,38,39,40,41,42 43,44,45,46,47,48,49,50,51,52 53,54,55,56,57,58,59,60,61,62,63,64,65,66,67 68,69,70,71,72,73,74,75,76,77,78,79,80,81,82 83,84,85 Tko god tamo zasjedne, svojim odlukama radi protiv Hrvatske i njezinih građana, a uglavnom u svoju korist.

Ivan Čuček,2,3
Dokazani pedofil kojeg je hrvatsko pravosuđe osudilo tek na uvjetnu kaznu zbog bludničenja nad 13 djevojčica.


HDZ, stranka koja svojim populizmom dobija glasove, svojom nesposobnošću i gramzljivošću pokreće Hrvatsku, ali unazad, 2,3,4,5,6 7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17 18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31,32 33,34,35,36,37,38,39,40,41,42,43,44,45,46,47 48,49,50,51,52,53,54,54,54,55,56,57,58,59,60 61,62,63,64,65,66,67,68,69,70,71,72,73,74,75 76,77,78,79,80,81,82,83,84,85,86,87,88,89,90 91,92,93,94,95,96,97,98,99,100,101,102,103 104,105,106,107,108,109,110,111,112,113,114 115,116,117,118,119,120,121,122,123,124,125 126,127,128,129,130,131,132,133,134,135,136 137,138,139,140,141,142,143,144,145,146,147 148,149,150,151,152,153,154,155,156,157

Ivo Sanader- Bogaćenje amoralnim radnjama, bezočno laganje o bezuvijetnom početku pregovora o pridruživanju EU. Nesposobnost obnašanja premijerske funkcije. Isključivi krivac za okretanje saveznika poput Njemačke, protiv Hrvatske... ostalo,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29 30,31,32,33,34,35,36,37,38,39,40,41,42,43,44 45,46,47,48,49,50,51,52,53,54,55,56,57,58,59 60,61,62,63,64,65,66,67,68,69,70,71,72,73,74 75,76,77,78,79,80,81,82,83,84,85,86,87,88,89 90,91,92,93,94,95,96,97,98,99,100,101,102,103 104,105,106,107

Milan Bandić, čovjek koji upada iz afere u aferu, izvrdava hrvatske zakone, koristi se svojim utjecajem u osobne svrhe. Hrvatski Berlusconi. 2,3,4 5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16 17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31 32,33,34,35,36,37,38,39,40,41,42,43,44,45,46 47,48,49,50,51,52,53,54,55,56,57,58,59,60,61 62,63,64,65,66,67,68,69,70,71,72

< siječanj, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

2013 Studeni (1)
2013 Listopad (1)
2011 Ožujak (1)
2011 Siječanj (1)
2010 Kolovoz (1)
2009 Studeni (4)
2009 Listopad (3)
2009 Rujan (2)
2009 Srpanj (3)
2009 Svibanj (4)
2009 Travanj (5)
2009 Ožujak (5)
2009 Veljača (5)
2009 Siječanj (5)
2008 Prosinac (7)
2008 Studeni (5)
2008 Listopad (2)
2008 Rujan (4)
2008 Kolovoz (10)
2008 Srpanj (13)
2008 Lipanj (5)
2008 Svibanj (7)
2008 Travanj (9)
2008 Ožujak (15)
2008 Veljača (14)
2008 Siječanj (18)
2007 Prosinac (15)
2007 Studeni (25)
2007 Listopad (32)
2007 Rujan (28)
2007 Kolovoz (33)
2007 Srpanj (22)
2007 Lipanj (22)
2007 Svibanj (28)
2007 Travanj (17)
2007 Ožujak (26)
2007 Veljača (32)
2007 Siječanj (20)
2006 Prosinac (27)
2006 Studeni (15)
2006 Listopad (28)
2006 Rujan (27)
2006 Kolovoz (33)
2006 Srpanj (19)
2006 Lipanj (12)
2006 Svibanj (15)
2006 Travanj (33)
2006 Ožujak (23)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

• utorak, 30.01.2007.,

Kad biste znali koliko vas volim, plakali biste od sreće

Tako nam je naša Gospa poručivala s jumbo plakata prije par godina. Slučajno li ne, slično nam je govorio i naš gradonačelnik u usponu. To je otprilike bio njegov kredo i njegov politički program. "Toliko volim Zagreb da niti ne idem nikud na godišnji odmor; možda dan-dva, a onda sam opet tu na korist gradu i građanima Zagreba", objašnjavao bi neumorni Milan B. Uviđate li koliko vas volim, uporno bi nas podsjećao.
Ne znam kako je s vama, ali mene je malo mučila ta ljubav toliko velika i blistava da je imala potrebu samu sebe reklamirati.
Sve do nedjelje u 2. U nedjelju u 2 Gradonačelnik je rekao da on ima mandat, mi da do idućih izbora nemamo izbora, a za ljubav neka se snađemo sami.

Meni je zaista svejedno je li Gradonačelnik onako vulgarno psovao ili nije. Ionako psovke nisu bile namijenjene javnosti nego ušima najbližih suradnika. A suradnici obično ne čuju dobro i imaju nenadane napade amnezije svako toliko. Psovke su zaista nevažne.
Beskrajno je važnija količina arogancije s kojom je Milan B. odbijao odgovarati na Stankovićeva pitanja i količina prezira koju je sasvim otvoreno pokazivao.
"Da, davat ću Dinamu novce dok god bude trebalo."
"Ne, neću vam odgovoriti na to pitanje."
"Da, idemo dalje s projektima."
"Ne, neću vam reći kako ćemo sagraditi sportske dvorane."
"Ako tako nastavite, sagradit ću ne dvije, nego tri sportske dvorane, za inat."

Cijeli tekst pročitajte na euklid.blog.hr
Objavljeno u 19:18 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Država poručuje: budite mafijaš, isplativije je

Miroslav Kušanić - Gedžo, photo by Jutarnji list Današnji Jutarnji list donosi jedan kratak članak koji govori o svom besmislu i apsurdu hrvatskih zakona, ali i zadrtosti policijskih službenika koji ne razlikuju dobro od zla.

CERIĆ - Samoukom demineru iz sela Cerić pokraj Vinkovaca, 55-godišnjem Miroslavu Kušaniću zvanom Gedžo, prijeti sudska kazna zbog toga što je u proteklih 10-ak godina sam razminirao njive i polja oko svojeg sela, odakle je izvadio 500-tinjak ubojitih mina “sijanih” 1991. duž linije bojišnice.

Zadnjih 60-ak protutenkovskih mina, koje je iz neobrađenih polja cerićkog atara izvadio vilama i složio u svojem dvorištu, policajci PU vukovarsko-srijemske na njegov su poziv odnijeli koncem prošlog tjedna i - napisali mu kaznenu prijavu. Zbog nedopuštenog držanja eksplozivnih tvari Kušaniću prema članku 335., stavak 1. KZ-a prijeti od tri mjeseca do tri godine zatvora, ili, u najblažem slučaju, uvjetna kazna.


I tako je čovjek koji je napravio dobro djelo riskirajući svoj život suočen s prijetnjom da se povlači po sudovima te čak možda i završi u zatvoru, dok u isto vrijeme svakodnevno svjedočimo kako mafijaši uhvaćeni s vatrenim oružje bez dozvole za isto prolaze samo s prekršajnim prijavama ili kako mafijaška ubojstva na sudu budu prekvalificirana u nužnu samoobranu.

Jedina poruka koju ja mogu iščitati iz svega toga je: budite mafijaš, isplativije je.
Objavljeno u 09:32 - Komentari (7) - Isprintaj - #

• nedjelja, 28.01.2007.,

Hrvatska Mladež izbačena iz gradskog poglavarstva grada Zagreba

Na stranicama www.uhm.hr objavljen je video koji prikazuje kako se gradski oci odnose prema Udruzi hrvatske mladeži. Na prvom videu koji se nalazi na njhovim stranicama fino se vidi kako Zvonimir Šostar poziva udrugu da dođu u gradsku skupštinu, bez potrebe da se prethodno najave, dok se na drugoj snimci, koja se nalazi ovdje, vidi kako su se proveli kad su došli u gradsku skupštinu.

Prije same konferencije HM je razgovarala s gosp.Šostarom i objasnila mu problem HM-a na što je on odgovorio da mi slobodno dođemo sljedeći tjedan, a da se nije potrebno čak ni najaviti te da će on osobno nazvati g.Kalinića pročelnika za kulturu grada Zagreba i da ćemo riješiti naš problem. To su nam već rekli g.Ljuština, g.Bandić i gđa.Kuhla Jelić.

Hrvatska mladež je sljedeći tjedan došla na sastanak ( 06.03.2006 ) i doživjela show-program od onih koji su plaćeni da nas vode i štite, a ne da osmišljavaju zabave na račun građana RH. Tajnica g.Šostara nam je rekla da ne možemo imati sastanak pošto se nismo unaprijed najavili. Na što smo mi reagirali podosta agresivno pošto smo to već doživjeli od g.Bandića, a i bili smo u 'pratnji' zaštitara.

Pozvana je Policija jer smo rekli da ne napuštamo ured dok nas g. Šostar ne primi bar na 3 min(pošto je obećao) da dogovorimo točan termin. Nakon dolaska Policije tajnica i policajac idu po g.Šostara i nakon nepune 2 min g.Šostar izlazi kroz poluotvorena vrata i govori da nas neće primiti danas već da dođemo drugi tjedan.

Objavljeno u 20:39 - Komentari (4) - Isprintaj - #

• srijeda, 24.01.2007.,

Apel za spas rta Pelegrina

Pelegrin Poluotok Pelegrin na Hvaru, prekrasan prirodan rezervat, predložen za zaštitu kao značajan krajolik, mjesto neprocjenjivog i još neprepoznatog arheološkog i povijesno-kulturnog značenja, priprema se za devastaciju. Tijekom idućih deset godina, ako zainteresirane strane uspiju provesti svoje planove, tamo, gdje su se jednom nalazile prekrasne šume, arheološki i prapovijesni spomenici neprocjenjivog značenja, biti će luksuzne vile, hoteli, golf tereni, privatne ceste, plaže i marina. Tamo će biti dijelovi ekskluzivnog turističkog odmarališta "Floriana", čiji je nacrt engleska tvrtka Wimberly Allison Tong and Goo izradila za talijanskog poduzetnika i trgovca nekretninama Riccarda Mazzucchellija (usp. http://www.florianaonline.com/). Mazzucchelli, vlasnik koncesije na nekadašnjem državnom lovištu, već ga velikim dijelom smatra svojim vlasništvom. Kako je tvrdio još u kolovozu prošle godine, ako taj projekt propadne, "još će posjedovati nekoliko kilometara plaže na najljepšem moru svijeta" (Archivio terzo trimestre 2005, Talij. Konzulat u Splitu 17. 08. 2005.). Pitanje stvarnog vlasništva na području Pelegrina međutim trebalo bi se utvrditi, jer ako su hvarske vlasti omogućile otkup dijela dotičnog područja, time su prekršile svoju moralnu i zakonsku dužnost te ujedno iznevjerile interes domaće i međunarodne javnosti za očuvanjem i zaštitom ovog jedinstvenog krajolika te arheoloških, kulturnih i povijesnih lokaliteta koji se na njemu nalaze.

Zakon je bio prekršen već kad je Mazzuchellijev hrvatski poslovni partner Kolić, prije više od deset godina preuzeo koncesiju na bivšem državnom lovištu, te ga pokušao pretvoriti u ekskluzivno odmaralište. Zatvorivši ga široj javnosti, uveo je neautohtone vrste životinja, bez dozvole je sagradio helikoptersko uzletište, te je onemogućio lokalnom stanovništvu ulazak i sakupljanje drveća u šumi poluotoka Pelegrina, a njegovi su čuvari pucali na lokalne ribare koji su se približili obali u uvali u kojoj se nalazila lovačka kuća. Zakon je kršen i kad su dva objekta, izvorno namijenjena potrebama šumarstva i lova, protupropisno preoblikovana u privatni posjed i turističku vilu gosp. Riccarda Mazzucchellija, koji je u međuvremenu preuzeo koncesiju od svog hrvatskog poslovnog partnera. Lokot i lanac na ulazu u rezervat svjedoči o tome da gosp. Mazzuchelli nije odustao od planova za gradnju turističkog kompleksa "Floriane" iako ti planovi još nisu odobreni. Mazzucchelli na Internetu već reklamira odmore u vili s privatnom plažom, u "sa svih strana sigurno ograđenom parku prirode" (usp. http://www.vladi-private-islands.de), što je skandalozno za hrvatsku državu i zakonodavstvo.

Treba se pitati da li trenutačni planovi za proširenje urbanističke zone grada Hvara i gradnju golf terena blizu poluotoka predstavljaju 'mala vrata' kroz koja će se dugoročno pokušati progurati realizaciju turističkog kompleksa 'Floriane' na Pelegrinu. Politika koja predviđa širenje zone urbanizacije na područje rta Pelegrina u smislu elitnog turizma je međutim kratkovidna i protivna svim stručnim preporukama za održiv i ekološki razvitak te revitalizaciju otoka Hvara. Razvoj turizma na otoku Hvaru od šezdesetih godina nije popravio demografsku sliku otoka, ni stvorio izvor stalnog zaposlenja, te se pokazalo da oslanjanje na samo jednu gospodarsku granu ne može Hvaru osigurati stabilan gospodarski razvitak. Naprotiv, neselektivni prelazak iz primarnog u tercijarni sektor, zapuštanje poljoprivrede, bez razvoja sekundarnih djelatnosti, doveli su do nezaposlenosti i povećanja socijalnih problema otoka. PPPU grada Hvara od studenog 2005. kao i stručnjaci-autori monografije Otok Hvar iz 1995. (Miro A. Mihovilović, ur., i suradnici, izdanje Matice Hrvatske) preporučuju drugačiji način revitalizacije: očuvanje vitalnih resursa, među kojima je za turizam najvažnije očuvanje prirodnih i kulturnih dobara, kao i zaštita mora i obale - te diversifikaciju gospodarske djelatnosti, koja treba obuhvatiti ne samo turizam, nego i tradicionalne djelatnosti: poljoprivredu, ribarstvo, pomorstvo, trgovinu, ugostiteljstvo, zanatstvo, usluge, čistu malu industriju i druge za otok specifične djelatnosti. To je jedini valjan način trajnog prosperiteta i popravljanja demografske slike otoka.

Kako tvrdi PPPU, "Vjerojatno na nijednom otoku u Dalmaciji nisu sakupljeni toliki primjerci faune i flore koliko na otoku Hvaru," te vjerojatno ni na jednom mjestu na otoku nije sačuvan takav rezervat biljnih i životinjskih vrsta, takav dragulj prirode, kao na Rtu Pelegrin. PPU bi trebao prvenstveno i iznad svega štititi područja koja su, prema Zakonu o zaštiti prirode, upisana ili predložena za upis u Upisnik zaštićenih dijelova prirode pri nadležnom državnom Ministarstvu. Na području Grada Hvara već su upisani u kategoriji značajnog krajolika Pakleni otoci i otočić Galešnik, te park Franjevačkog samostana u Hvaru s čempresima u kategoriji hortikulturnog spomenika. U Prostornom planu općine Hvar iz 1992. god. predložena je i zaštita rta Pelegrin u smislu propisa o zaštiti prirode u kategoriji značajnog krajolika. Prostorni plan županije također je predložio zaštitu poluotoka Pelegrin i hvarskih njiva u kategoriji značajnog krajolika. Stoga ni u kom smislu nije prihvatljivo bilo kakvo pretvaranje bilo kojeg dijela rta Pelegrina u bilo kakvo turističku zonu, već eventualno određena vrsta korištenja te stupanj pristupačnosti kako je predviđeno u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode za parkove prirode ili prirodni rezervat.

Uz dragocjenost rta Pelegrina kao značajanog krajolika, jednako važan razlog za njegovu potpunu zaštitu od bilo kakve eksploatacije (u smislu turizma ili urbanizacije) predstavlja njegovo ogromno kulturno i povijesno značenje. Na to upozorava i ugledni arheolog prof. dr. Marin Zaninović u već spomenutoj monografiji Otok Hvar. Još u vremenu neolitika čovjek je plovio ovuda i ostavio svoje tragove u poznatim lukama i špiljama otoka Hvara. Od tih špilja najznačajnija su nalazišta arheoloških ostataka Grapčeva i Markova špilja, a Markova špilja "[u] dubljim slojevima" sačuvala je "tragove najstarijeg neolitika na Jadranu i Sredozemlju. U vrijeme starogrčke dijaspore, kada su iseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru na mjestu današnjeg Staroga Grada osnovali grčki polis Faros, luke Vela Garška (čije ime ukazuje na njeno izvorno značenje za grčke pomorce), Duga, i Parja (koje potječe od naziva 'Paros' ili 'Pharos'), predstavljale su za mornare idealno sklonište od nepovoljnih vjetrova. Već u vrijeme mikenske Grčke, a možda čak i tisućljeće prije, ova ruta je bila omiljena zbog niz otoka smještenih tako da se s jednog može vidjeti drugi sve do talijanske obale. Ovdje su antički Grci zaklanjali svoje brodove od bure i juga. Iznad, u Markovoj špilji ilirski pastiri su stražarili i trgovali sa svojim grčkim susjedima. Mogućnost iskorištavanja pećina kao objekata za pretpostavljenu turističku posjetu u prvom se redu odnosi na arheološka nalazišta poput Markove špilje.Veliki je nedostatak sadašnjih nastojanja oko razvitka turizma ako se ne realiziraju ove mogućnosti. Prigodna slikovna postava u nekoj od pećinskih dvorana ili u predvorjima pećina upoznala bi turiste s velikim znanstvenim značenjem ovih arheoloških nalazišta iz vremena kad u ostalim dijelovima Europe gotovo da i nije bilo sličnih događanja.

Ujedno bi se trebalo razmišljati o predstavljanju svih prirodnih i kulturnih dobara otoka Hvara, kao i o mogućnosti razvoja dobro planirane i održive vrste kulturnog i ekološkog turizma. Pažnju domaće i međunarodne zajednice treba privući i na jedinstveno kulturno nasljeđe otoka Hvara te na potrebu zaštite i obnove, kao i na pozitivne mogućnosti oživljavanja njegovih nenadoknadivih spomenika. Jedan od takvih spomenika je Hvarsko kazalište, čije je značenje za tradiciju dramske umjetnosti Europe i svijeta do sada nedovoljno prepoznato. Sagrađeno 1612, Hvarsko kazalište ima barem jednaku važnost kao i originalni Globe Theatre gdje su se izvodila Shakespeareova djela, te bi bilo savršeno mjesto za utemeljenje godišnjeg kazališnog festivala na kojem bi se izvodila najvažnija dramska djela hrvatske i svjetske književnosti. Tako bi Hvarsko kazalište moglo postati izvor za oživljavanje tradicije gradskog kazališta i dramske umjetnosti općenito.

U ovom dijelu Mediterana svi žele svoj dio kolača, pa se čini kao da lokalni i vladini političari surađuju s pohlepnim graditeljima kako bi ubrzali uklanjanje zadnjih znakova zakonske zaštite, područja koje bi u najmanju ruku trebalo proglasiti zaštićenim značajnim krajolikom i kulturnim dobrom. Svakako se treba bojati da će i određeni broj javnih dužnosnika ostvariti osobni profit od predviđenog "rješenja". Neki tako podržavaju planove za gradnju golfskih terena na putu do rta Pelegrina, te ubrzano donošenje novog urbanističkog plana koji bi dozvolio prodaju zemljišta pod nadzorom Hrvatskih šuma.

Širenje stambene i turističke izgradnje na otoku Hvaru sve više opterećuje infrastrukturu. Uz nedostatak cestovne mreže, loše uvjete opskrbe vodom i električnom energijom, sasvim neriješen problem i opasnost predstavlja nedostatak kanalizacije. Posebna karakteristika geoloških struktura Hvara su kvartarne naslage (polja i uvale), koje bi mogle služiti za prikupljanja podzemne vode. Te naslage, kao i mogućnost crpljenja pitke vode iz njih još nisu dostatno istražene. Radi utvrđivanja vodozaštitnih zona i osiguravanja mogućnosti korištenja pitke vode iz vlastitih slivnih područja Hvara, nužno je stoga provesti geološka i hidrogeološka istraživanja. Zato je nužno ograničavati i zabraniti izvanplansko urbaniziranje i širenje cestovne mreže na dijelovima otoka gdje je potrebno stvaranje vodozaštitnih zona.
Postojeća funkcionalna organizacija prostora grada Hvara karakterizirana je, po PPPU, nesrazmjerom Hvara i ostalih naselja, kako u pogledu broja stanovnika, tako i u komunalnoj i urbanoj opremi. U samom Hvaru koncentrirani su gotovo svi društveni i javni sadržaji. U Brusju, Velom Grablju, Milni i Sv. Nedilji postoje samo crkve, groblja i osnovna opskrba, a u Sv. Nedilji područna škola. Ruralna naselja, posebno Brusje i Velo Grablje imaju značajne mogućnosti za razvoj. Potrebno je osmisliti njihovo intenzivnije korištenje, odnosno prihvat sadržaja koji Grad Hvar ne bi trebali dodatno opterećivati. Što se tiče stvaranje nove rezidencijalne zone, ukoliko bi se to pokazalo potrebnim, trebalo bi, obzirom na mogućnost razvoja seoskog turizma i kvalitetnih uvjeta stanovanja, nastojati oko ponovnog nastanjivanja otočana u zasad napuštena naselja Velo Grablje, Malo Grablje i Zaraće.
Grad Hvar, koji je najveći dio svog izvornog vlasništva prodao komad po komad, uključujući i vrlo unosan niz hotela Sunčani Hvar (vidjeti Internet stranicu http://www.orcogroup.com/), ima vrlo ograničene prihode, a suočen je s velikim potrebama. Grad zapravo trenutno posjeduje samo rivijeru, Tvrđavu, Hvarsko kazalište, Crkvu sv. Marka – prostor Arheološkog muzeja, ljetnikovac Hanibala Lucića (prostor Muzeja hvarske baštine). Osim toga posjeduje i gradsko smetlište, koje je nedavno zahvatila vatra. Vatru grad nastoji dovesti pod kontrolu, iako mu nedostaje novca, zemlje, i tehnologije da bi to na adekvatan način uradio. Grad Hvar, kojem više nije preostalo ništa za rasprodaju, uz pomoć nekoliko opasnih i svugdje prisutnih advocati diaboli, tj. investitora, graditelja i lobista, očigledno se sada odlučio prodati i vlastitu dušu.

Hrvatska je prirodno i kulturno bogata zemlja, koja bi mogla postati "mala Švicarska", a otok Hvar bi mogao biti reprezentativan dio toga – ukoliko njeni stanovnici ostanu u razumnoj mjeri vlasnici vlastite zemlje i dobara. Hvar treba razvoj i ekonomski napredak, ali to mora biti održivi razvoj, razumno vođen, dalekovidno planiran, napredak koji se može ekološki i moralno opravdati.

Jedino moralno prihvatljivo rješenje za rt Pelegrin je njegovo proglašenje parkom prirode, ili nacionalnim parkom. Takav park bio bi ponos hrvatske države i naroda. Služio bi svijetu kao primjer dalekovidnosti i pravovremenog planiranja razvoja i zaštite prirodnih i kulturnih bogatstava. Uz sam krajolik Pelegrin treba hitno staviti pod trajnu i potpunu zaštitu sva arheološka nalazišta, povijesna i druga dobra poluotoka - uvale Vela Grčka i Mala Grčka (Vela i Mala Garška), Duga i Parija, špilje, pećine, plodne ravnice, kamene humke (tumule) i lokve rta Pelegrin. U ovom smislu mi, dolje potpisani, predlažemo i podržavamo sljedeće hitne mjere za spašavanje rta Pelegrina:
1) upis rta Pelegrina u popis zaštićenih značajnih krajolika, tj. lokaliteta visoke prirodne vrijednosti koje zavrjeđuje "posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturološkoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa" (Zakon o zaštiti prirode);
2) označavanje rta Pelegrina u potpunosti, zajedno s svim uvalama, njivama i šumom, kao Parka prirode;

3) upis Markove špilje, te ostalih špilja i pećina poluotoka Pelegrin, u popis zaštićenih arheoloških spomenika, te označavanje luke Male Garške / Male Grčke, Vele Garške / Vele Grčke, Duge i Parije, i povijesnih puteva preko rta do Hvara kao spomenika povijesti i kulture od visokog domaćeg i međunarodnog značenja;

4) provedbu nadzora državne inspekcije, radi utvrđivanja sadašnjeg stanja gospodarenja rtom Pelegrinom, i usklađivanja tog stanja s duhom i slovom Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti kulturnih dobara
5) podnošenje prekršajne ili kaznene prijave, odnosno pokretanje revizije postupka, te eventualno sudskih procesa protiv odgovornih osoba i institucija radi protuzakonitog postupanja s prirodnim i kulturnim dobrima RH, te radi nanošenja znatne ili trajne štete na međunarodnom ekološki značajnom području (Zakon o zaštiti prirode, članak 42. stavak 2. i 3.);
6) ponovno uspostavljanje prijašnjeg stanja, odnosno propisivanje mjera za sprječavanje i uklanjanje već nastalih štetnih posljedica protuzakonitog gospodarenja dotičnog područja;
7) odlučivanje nadležnog suda o trajnom oduzimanju zaštićene prirodne vrijednosti i pred­meta određenih u Zakonu o zaštiti prirodi te u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara korisnicima koji ih protupravno prisvajaju i iskorištavaju.
Potpisnici:
Doc. dr. Marie Elise Zovko
Prof. dr. Marin Zaninovic


PETICIJA ZA SPAS POLUOTOKA PELEGRINA

Mi, dolje potpisani, od nadležnih institucija Republike Hrvatske tražimo i podržavamo sljedeće hitne mjere za spašavanje poluotoka Pelegrina na otoku Hvaru:
1) Upis rta Pelegrina u popis zaštićenih značajnih krajolika, tj. lokaliteta visoke prirodne vrijednosti koje zavrjeđuje "posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturološkoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa" (Zakon o zaštiti prirode);
2) Označavanje rta Pelegrina u potpunosti, zajedno s svim uvalama, njivama i šumom, kao Parka prirode;

3) Upis Markove špilje, te ostalih špilja i pećina poluotoka Pelegrin - 5 -Stranica 5 od 11, u popis zaštićenih arheoloških spomenika, te označavanje luke Male Garške i Vele Garške (Male i Vele Grčke), Duge i Parije, i povijesnih puteva preko rta do Hvara kao spomenika povijesti i kulture od visokog domaćeg i međunarodnog značenja;

4) Provedbu nadzora nadležne državne inspekcije, radi utvrđivanja sadašnjeg stanja gospodarenja rtom Pelegrinom, i usklađivanja tog stanja s duhom i slovom Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti kulturnih dobara;
5) Podnošenje prekršajne ili kaznene prijave, odnosno pokretanje revizije postupka, te eventualno sudskih procesa protiv odgovornih osoba i institucija radi protuzakonitog postupanja s prirodnim i kulturnim dobrima Republike Hrvatske , te radi nanošenja znatne ili trajne štete na međunarodnom ekološki značajnom području (Zakon o zaštiti prirode, članak 42. stavak 2. i 3.);
6) Ponovno uspostavljanje prijašnjeg stanja, odnosno propisivanje mjera za sprečavanje i uklanjanje već nastalih štetnih posljedica protuzakonitog gospodarenja dotičnim područjem;
7) Odlučivanje nadležnog suda o trajnom oduzimanju zaštićene prirodne vrijednosti i pred­meta određenih u Zakonu o zaštiti prirodi te u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara korisnicima koji ih protupravno prisvajaju i iskorištavaju.
Ovu peticiju upućujemo:



1) Predsjedniku Republike Hrvatske

2) Saboru Republike Hrvatske

3) Vladi Republike Hrvatske

4) Ministarstvu kulture Republike Hrvatske (Ministar; Uprava za zaštitu kulturne baštine; Uprava za zaštitu prirode)

5) Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva;
(Ministar; Odjel šumarske inspekcije, Odjel za gospodarenje šumama; Uprava za lovstvo)

6) Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; (Ministrica; Uprava za zaštitu okoliša; Uprava za inspekcijske poslove)

7) Državnom zavodu za zaštitu prirode
Objavljeno u 09:36 - Komentari (8) - Isprintaj - #

• četvrtak, 18.01.2007.,

Ivo Sanader u raljama vlastitog spina

U današnjem Jutarnjem listu konačno sam pročitao neku smislenu izjavu iz redova SDP-a. Radi se o Željki Antunović koja odgovara na Sanaderov napad na Bandića da je kukavica: „Kukavičluk je svoju odgovornost prebacivati na nekoga drugoga, a to je u ovom slučaju napravio gospodin Sanader. Kukavičluk je ne predočiti javnosti račun iz Verone, račune ili način na koji je stekao satove vrijedne 150 tisuća eura

Još jedan zanimljiv tekst napisao je Mrak na svojem blogu uspoređujući švedskog ministra Mohna Sahlin, koji je morao podnijeti ostavku jer je novcem poreznih obveznika u dućanu kupio nekakve čokoladice, s našim premijerom Sanaderom koji ne pomišlja na takvo što čak niti nakon izbijanja afere sa 150.000 eura vrijednim satovima. Vrijedno čitanja.
Objavljeno u 09:09 - Komentari (8) - Isprintaj - #

Ivo Sanader u raljama vlastitog spina

U današnjem Jutarnjem listu konačno sam pročitao neku smislenu izjavu iz redova SDP-a. Radi se o Željki Antunović koja odgovara na Sanaderov napad na Bandića da je kukavica: „Kukavičluk je svoju odgovornost prebacivati na nekoga drugoga, a to je u ovom slučaju napravio gospodin Sanader. Kukavičluk je ne predočiti javnosti račun iz Verone, račune ili način na koji je stekao satove vrijedne 150 tisuća eura

Još jedan zanimljiv tekst napisao je Mrak na svojem blogu uspoređujući švedskog ministra Mohna Sahlin, koji je morao podnijeti ostavku jer je novcem poreznih obveznika u dućanu kupio nekakve čokoladice, s našim premijerom Sanaderom koji ne pomišlja na takvo što čak niti nakon izbijanja afere sa 150.000 eura vrijednim satovima. Vrijedno čitanja.
Objavljeno u 09:02 - Komentari (3) - Isprintaj - #

• ponedjeljak, 15.01.2007.,

Masakr među pilotima HRZ-a

Kao nastavak današnjeg teksta iz Jutarnjeg lista o kadrovskom rasulu u MORH-u, prenosim u cijelosti tekst s bloga 012station.blog.hr o katsastrofalnom stanju u HRZ-u. Za one koji ne znaju, 012station blog piše prerano umirovljeni vojni pilot mr. sc. Tino Jelavić. Da ne pišem sad tko je on, jer bi to potrajalo, ako upišite u Google Tino Jelavić i dobit ćete hrpu linkova na njegove tekstove, knjige, članke, a možete pogledat i www.yuairwar.com.

Kraj prošle godine je pored izjave predsjednika Mesića "da Hrvatska vjerojatno neće imati novaca za nove lovačke avione" dane 12. prosinca na proslavi 15-obljetnice HRZ, obilježio još jedan ne slavni rekord. Napustila su ga još četiri "mlada" pilota. Trojica su prešla u Croatiu Airlines, a jedan ide u Geofoto zavod. Redovito nam odlaze najbolji, pa ne čudi što je jedan od njih bio zamjenik zapovjednika eskadrile, a jedan zapovjednik voda. Tijekom zadnjeg nastupa na HRT-u, zapovjednik HRZ-a general Koprivnjak naveo je kako su se od 205 u RH školovanih pilota, do studenog 2006. skinuo "samo" 21. Pritom nadodaje kako je gubitak od 10% tijekom deset godina ne znatan. To se blago rečeno zove laž. Nijedan pilot nije izašao 1996, jednostavno jer je prva generacija kadeta-pilota HRZ promovirana u poručnike tek 28. svibnja 1997.

Prvi novoškolovani piloti HRZ su počeli napuštati tek od 2001. Znači s najnovijim izlascima u posljednih mjesec dana, broj se popeo na 25. To u pet godina daje mirnodopski gubitak od čak 12%. Da se takvo što dogodilo tijekom rata netko bi visio. Ovako nikom ništa. Osim toga što su njihovo školovanje plaćali hrvatski poreski obveznici, još strašnije zvuči sljedeća činjenica. Tijekom pet godina Domovinskog rata u borbenim akcijama pogiba "samo" pet pilota HRZ (i na obuci još pet). Istodobno zbog preranih umirovljenja, HRZ ubrzano napuštaju i "stari" piloti pristigli iz JNA, pa je realna situacija puno gora od prikazane.

Jadan socijalni status hrvatskih vojnih pilota najbolje ilustrira nedavna pogiblja jednog od njih. Naime 30-godišnji pilot smrtno je stradao vozeći svoj Atos, kada je na njega naletio pijani vozač Mercedesa iz suprotne trake. Da je nesretnik kojim slučajem imao primanja dostojna svom pozivu ili bar ona u rangu zagrebačkih tramvajaca, sigurno se ne bi vozio u tom "mrtvačkom kovčegu". On je bio nesretna dvostruka 13-ica tj. dvadesetšesti izgubljeni pilot.

Sve to se odražava na interes mladih za taj poziv. Ove godine u 15. naraštaj studija za vojne pilota pri FPZ-u, od četvorice koja su zadovoljila psiho-fizičke kriterije i položili prijemni, na studij Aeronautike VII/1 upisala su se samo trojica kadeta-pilota. Ako završi jedan bit će super.



Objavljeno u 09:00 - Komentari (5) - Isprintaj - #

• nedjelja, 14.01.2007.,

Večernji list objavio je interview s urednikom CNN bloga

Slijedite link http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/716971/index.do
Objavljeno u 21:02 - Komentari (5) - Isprintaj - #

• subota, 13.01.2007.,

Enin život u rukama dobrih ljudi

Eni Ramić Tomislav Kovač pokrenuo je inicijativu za pomoć u prikupljanju sredstava za jednogodišnju Eni Ramić iz Lovrana.

Tko je mala Eni Ramić?
Radi se o jednogodišnjoj djevojčici iz mog kraja koja hitno treba na operaciju srca u Italiju, a HZZO je odbio zahtjev njenih roditelja za podmirenjem troškova. Enini roditelji su u krajnjem očaju ne znajući kome više da se obrate alarmirali lokalne medije i priča ja sad na sreću vani. Znam da na žalost sa svojim prilogom i ovim postom ne mogu učiniti previše, ali sam uvjeren da je ipak jučerašnja akcija potaknula dovoljan broj ljudi i da će život male Eni biti spašen.

Ukoliko ste u mogućnosti pridonijeti nekim skromnim prilogom, to možete učiniti uplatom na žiro račun 2340009-3102023501 kod Privredne banke Zagreb
otvoren na ime: Eni Ramić
mjesto: Lovran.

Objavljeno u 11:22 - Komentari (7) - Isprintaj - #

• petak, 12.01.2007.,

Ana Lovrin u sukobu interesa

Ana Lovrin, photo by Jutarnji list Najnoviji skandal ministrice pravosuđa Ane Lovrin oko njezinog članstva u nadzornom odboru zadarske čistoće zanimljiv je iz dva razloga.

Prvi razlog je taj da bi Ana Lovrin kao ministrica pravosuđa prva trebala znati da je u sukobu interesa ako kao javni dužnosnik sjedi u NO firme koja nije od posebnog državnog interesa. Ministrica je to pravdala izjavom: „Ostala sam u nadzoru Čistoće zbog toga što sam kao gradonačelnica Zadra upoznata s vrlo važnim gradskim projektom na zbrinjavanju otpada, u to se razumijem i mogu u tome pridonijeti.

I tu dolazimo do drugog još zanimljivijeg razloga. Prisjetimo se afere Brodosplit s ministrom Brankom Vukelićem i kako je tada Andrija Hebrang objašnjavao da biti član nadzornog odbora nema posebno značenje jer da oni u biti ništa ne odlučuju i da ih direktori lako mogu obmanuti.

E pa gospodo iz HDZ-a, odlučite se! Je li nadzorni odbor samo fasada ili stvarno odlučuje o poslovnoj politici? Ako članstvo u NO pridonosi poslovanju neke tvrtke onda je sasvim jasno da je ministar Branko Vukelić počinio kazneno djelo u aferi Brodosplit i za to treba odgovarati.

Cijeli tekst pročitajte na stranicama Jutarnjeg lista.
Objavljeno u 09:11 - Komentari (6) - Isprintaj - #

• četvrtak, 11.01.2007.,

Problem zaštićenih najmoprimaca može se brzo riješiti kad bi to Vlada RH željela

Da se sve može kad se samo hoće, potvrđuje najnoviji primjer iz Vlade RH koja se odlučila na donošenje zakona o oduzimanju zemljišta uz naknadu u svrhu građenja rukometnih objekata za predstojeće svjetsko prvenstvo u rukometu. Više o tome možete pročitati na stranicama Jutarnjeg lista. No u Hrvatskoj postoji jedan puno važniji problem kojeg Vlada RH uporno izbjegava riješiti iako je situacija vrlo jasna.

Problem tzv. zaštićenih najmoprimaca koji već 50 i više godina žive u stanovima na koje su imali stanarsko pravo. Radi se o nekih 5000 – 7000 obitelji koje su imale tu nesreću da su stekli stanarsko pravo na stanovima nad kojima je bila izvršena nacionalizacija. Iako je u vrijeme kad su stekli ta stanarska prava bilo potpuno svejedno radi li se o nacionaliziranom ili društvenom stanu, s dolaskom HDZ-ove vlasti devedesetih načinjena je ogromna nepravda tim nosiocima stanarskog prava koji su ni krivi ni dužni postali građani drugog reda jer nisu dobili pravo otkupa stanova nad kojima su imali stanarska prava.

Razlog za takvu diskriminaciju vladajući su našli u obrazloženju da se radi o nacionaliziranim stanovima usprkos činjenici da zakon o stambenim odnosima nije razlikovalo nacionalizirane stanove od drugih stanova. I sad se tu vraćamo na priču o zakonu o oduzimanju zemljišta za SP u rukometu. Naime oduzimanje zemljišta po takvom zakonu nije ništa drugo nego nacionalizacija, ali uz naknadu vlasnicima. I to je ono što je bitno naglasiti, naknada vlasnicima.

Rješenje pitanja stanarskih prava za navedene obitelji je vrlo jednostavno. Država treba obeštetiti izvorne vlasnike stanova, baš kao što će država obeštetiti vlasnike zemljišta, a nosiocima stanarskog prava treba omogućiti otkup tih stanova po istim onim uvjetima kakve su imali svi drugi nosioci stanarskog prava koji su otkupili svoje stanove.
Objavljeno u 18:34 - Komentari (2) - Isprintaj - #

• srijeda, 10.01.2007.,

Dok Bandićbaši rasipa stotine milijuna, ljudi u centru grada žive kao psi

Preuzeto s T-portala Građani grada Zagreba. Kako se osjećate pri spoznaji da je grad Zagreb potrošio stotinjak milijuna kuna za skijaško natjecanje na sljemenu, a posebno na umjetni snijeg dok u isto vrijeme u samom centru grada postoje ljudi, zagrepčani, hrvatski branitelji koji danas žive u barakama kojima krov prokišnjava?

Jedan od takvih slučajeva, Safet Hasanović s njegovom suprugom Zemkom Bajrić i njihovo djece uspjeli su se probiti do naslovnice Jutarnjeg lista. Ta obitelj živi u krajnje neljudskim uvjetima. Safet je i teški bolesnik, a obitelj prehranjuje skupljajući staro željezo.

Prije dvije godine Milan Bandić je u sklopu svoje predizborne kampanje njima, ali i ostalim stanovnicima plinarskog naselja obećao gradske stanove. Dvije godine kasnije ti ljjudi ostavljeni su zaboravljeni da trunu u tim neljudskim uvjetima, kao psi, dok Milan Bandić rasipa stotine milijuna kuna na umjetni snijeg, NK Dinamo, nikad održani koncert Rollingstonesa i sl.

Način na koji Milan Bandić vlada svakim danom sve više i više me podsjeća na preminulog doživotnog predsjednika Turkmenistana, Turkmenbašija, koji je dao napraviti umjetnu rijeku usred glavnog grada i umjetno stanište pingvinima usred Turkmenistanske pustinje, dok ljudi umiru u siromaštvu i bijedi.

Građani, zapitajte se da li je zadovoljstvo od nekoliko sati i sjajan rezultat naše mlade skijašice vrijedan života tih ljudi koji danas žive u neljudskim uvjetima i polako ali sigurno umiru, a koji su svojedobno branili ovu zemlju s oružjem u ruci da bi mi danas mogli rasipati novce kao pijani milijarderi.
Objavljeno u 09:29 - Komentari (5) - Isprintaj - #

• utorak, 09.01.2007.,

Što je istina? Koliko nas lažu?

Kako se i očekivalo, nakon sinoćnje emisije Otvoreno kojoj je tema bila Sunčani Hvar ništa nije razjašnjeno. Vlada RH obećala je objaviti ugovor i elaborirati pojedine stavke, ali to se nije dogodilo. Nitko nije demantirao da objavljeni ugovor nije autentičan, već da se neki dijelovi izmijenjeni, no nitko nije čak niti dao naslutiti koji su to dijelovi.

Ono što je najbitnije u cijeloj priči je da do ovih razgovora u HFP-u nikad ne bi ni došlo da tajni ugovor nije bio objavljen na ovom blogu, već bi Orco potiho postao apsolutni vlasnik Sunčanog Hvara. No i u ovoj novoj situaciji ostaju neke činjenice.

1.) Čak i ako grad Hvar dobije 25% + 1 ono što NITKO nije spomenuo jer NIJE čitao ugovor je da se grad Hvar prvo mora obvezati poštivati sve stavke dioničarskog ugovora koji su nepovoljni

2.) treba uočiti da Orco ima 4 člana NO i 3 člana uprave i da ima većinu već danas i u jednom i u drugom tijelu tako da grad može u najboljem slučaju piliti po procedurama i praviti administrativne probleme, no objektivno ih ne mogu zaustaviti niti u čemu (mogu ih jako usporiti ali ne i zaustaviti)


Kako sada stvari stoje, Sunčani Hvar postat će vlasništvo Orco grupe, dok će hrvatska strana imati samo simboličnu ulogu u tom navodnom partnerstvu. U biti to niti nije javno privatno partnerstvo već najobičnije dioničarstvo. I to je ono što je vrlo bitno, Vlada RH obmanjivala je javnost da se tu radi o javnom privatnom partnerstvu, dok se u biti radi o najobičnijoj privatizaciji. Privatizacija nije nelegalna, ali način na koji je to obavljeno, laganjem, krajnje je amoralan.

Ako su nas lagali za Sunčani Hvar, tko zna oko čega nas još lažu? Možda će sutra Hrvatska ratovati negdje na dalekom istoku za nečije tuđe interese, a nama će reći da čuvamo mir.

Objavljeno u 09:42 - Komentari (9) - Isprintaj - #

• nedjelja, 07.01.2007.,

Obavijest: novi RSS Feed

Zamolio bih sve koji prate cnn.blog.hr preko RSS Feed-a da presumjere na novu adresu http://feeds.feedburner.com/cnnblog
Objavljeno u 20:11 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Ja bih hteo da vladam!

U jučerašnjem prilogu dnevnika Nova TV (kojeg u cijelosti možete pogledati na dnevnik.hr, a gdje je i autor ovog bloga dao izjavu), svoju izjavu dao je i Ratko Maček. Ono što je Maček pri tome izjavio je vrlo zabrinjavajuće. Njegova izjava može se protumačiti kao želju Vlade RH da uvede kontrolu nad informacijama na internetu. Također je više nego očito da Ratko Maček ne zna što je to u stvari Internet i da je jedini djelomično uspješan način ograničavanja prava na pristup informacija kineski model, koji na ovim prostorima jednostavno nije provediv.

U jednu ruku je žalosno, a u drugu strašno da ljudi koji odlučuju o našim sudbinama imaju takva razmišljanja i tako veliko neznanje o tako bitnim stvarima kao što su slobodan protok informacija i pravo javnosti na dostupnost informacijama.
Objavljeno u 14:39 - Komentari (10) - Isprintaj - #

• subota, 06.01.2007.,

Mafijaške prijetnje na Hvaru

Metak u kuju ekološke aktivisticeDanas je na mail cnn bloga stigao scan članka iz jednih lokalnih novina u Dalmaciji (na žalost ne znam kojih), koji govori o prijetnjama hvarskoj lučkoj kapetanici i ekološkoj aktivistici Đani Fio. Radi se o klasičnoj mafijaškoj prijetnji izvedenoj na način da je njezin kućni ljubimac, kuja Lili ustrijeljena iz vatrenog oružja. Čitav članak može te pročitati ako kliknete na sliku. Važno je napomenuti da Đana Fio ni na koji način nije bila povezana s dokumentima objavljenim na ovom blogu.

Đana Fio godinama se bori protiv pljačke i devastacije otoka Hvara, a postala je i poznata u javnosti po slučaju koji se odigrao 2006. godine u hvarskoj luci kada nije dozvolila vez jahti nekakvog tajkuna. Više o tome možete pročitati na www.jutarnji.hr.

Sve u svemu čini se da su ogromni novci sumnjivog porijekla u igri oko, ne samo Sunčanog Hvara, već čitavog otoka, a državne institucije uporno ne rade svoj posao. Pitanje je tko i zašto koči istragu o događajima na otoku Hvaru, dozvoljava devastaciju otoka i tko je to toliko moćan da se usudi prijetiti čak i mafijaškim metodama?
Objavljeno u 15:09 - Komentari (7) - Isprintaj - #

• petak, 05.01.2007.,

index.hr ponovo prisvaja tuđi rad

Nerado ovo činim, ali neprofesionalnost novinara portala index.hr natjerala me da ih javno prozovem zbog prisvajanja tuđeg rada. Radi se o tekstu o prodaji Sunčanog Hvara koji je na cnn.blog.hr bio objavljen više od 24 sata prije nego li je i jedan drugi medij prenio tu vijest. Svi važniji mediji bili su obaviješteni u isto vrijeme da je cnn.blog.hr objavio tajni dokument o prodaji Sunčanog Hvara.

Sve to nije spriječilo Jovana Dragišića i portal index.hr da prešuti odakle su „dokumenti došli u redakciju“. Na žalost ovo nije prvi slučaj takvog ponašanja portala index.hr čime su zaradili crveni karton na svako daljnje dostavljanje informacija.

Čestitam gospodo, prvi ste!
Objavljeno u 09:01 - Komentari (28) - Isprintaj - #

• srijeda, 03.01.2007.,

cnn.blog.hr posjeduje dokument koji ukazuje na prodaju Sunčanog Hvara. Javno privatno partnerstvo ne postoji!

Hvar 20. travnja 2005. u Vladi RH parafiran je Ugovor za formiranje javno-privatnog partnerstva u društvu Sunčani Hvar d.d. O tome postoji i zapis na stranicama www.vlada.hr, a i Slobodna Dalmacija objavila je vijest u kojoj se djelomično iznosi što se to potpisalo. No što se to stvarno potpisalo nikad nije bilo objavljeno.

Cnn.blog.hr došao je u posjed nikad objavljenog parafiranog ugovora iz kojeg se nakon pomnijeg proučavanja može iščitati da tu nema govora o javno privatnom partnerstvu i da će u roku od nekoliko godina grupa Orco postati apsolutni većinski vlasnik Sunčanog Hvara. Ugovor je opsežan i nije ga lako protumačiti, tako da ću ovdje iznijeti samo najočitija zapažanja. Cijeli ugovor možete skinuti ovdje.

Procjena vrijednosti imovine Sunčanog HvaraPrva stranica parafiranog predugovora1.) točka 6.1 na stranici 19. pdf dokumenta – jedna prilično neobična klauzula kojom se praktički nadzorni odbor pretvara u jedan običan fikus u slučaju da ulagač tj. Orco grupa sklopi ugovore o upravljanju s pojedinim hotelima ili ugostiteljskim objektom. Doslovno piše: „Fond će ishoditi da članovi Nadzornog Odbora koje je imenovao Fond (HFP op. a.) odobre ugovore o upravljanju koje je predložio Ulagač (Orco op. a.) i koji su u skladu s poslovnim planom.“
2.) Prema izvatku iz sudskog registra i izvješću revizije sa stranice 1 pdf dokumenta vidljivo je da je vrijednost Sunčanog Hvara oko 300 milijuna kuna
3.) Člankom 3 iz ugovora na stranici 5. pdf dokumenta predviđa se dokapitalizacija od 200 milijuna kuna + 100 milijuna kuna opcionalno
4.) Točka 3.5 na stranici 15. pdf dokumenta – HFP prenosi Orcu 500.000 dionica badava na ime gubitaka do dana prodaje Sunčanog Hvara
5.) Točka 3.6 na stranici 15. pdf dokumenta – HFP se obvezuje na svake 3 dionice koje stekne Orco dati po još jednu dionicu BESPLATNO, neovisno o tome na koji način je Orco došao do dionica
6.) Stranica 24. pdf dokumenta – dokapitalizaciju može napraviti SAMO Orco

U prijevodu, Orco može sklopiti kakav god ugovor hoće, nadzorni odbor tu ne može ništa. Dokapitalizirati Sunčani Hvar može samo Orco i kad tome pridodamo sve one dionice koje će Orco dobiti besplatno, dolazimo do toga da će Orco u posjedu imati preko 75% Sunčanog Hvara, što više nema nikakve veze sa javno – privatnim partnerstvom.

Ukratko, javnost je obmanuta jer ugovor je napisan tako da Orcu osigurava da postane apsolutni većinski vlasnik Sunčanog Hvara, a čak i ako nešto krene po zlu za Orco, u ugovoru se nalaze brojne odštetne klauzule koje služe Orcu kao osigurač.

Ukoliko nekog zanima što je to javno privatno partnerstvo i ima volje čitati može pročitati dokument koji definira pojmove javno privatnog partnerstva prema green book koju je objavila EU. Kad pročitate taj dokument i ove parafirane ugovore shvatit će te da u slučaju Sunčanog Hvara nema ni jednog elementa koji bi zadovoljavao pojam javno privatnog partnerstva.

Čini se da je Vlada RH opet uspjela prevariti hrvatske građane i rasprodati još jednom hrvatsku imovinu mimo znanja hrvatskog naroda.
Objavljeno u 19:00 - Komentari (10) - Isprintaj - #

Olgica Spevec kao zaštitnica monopolizma

Olgica Spevec Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odlučilo je da su Adris grupa, odnosno prije Tvornica duhana Rovinj (TDR), i s njom povezano društvo Ronhill u razdoblju od 23. lipnja 1999. do 1. listopada 2003. zlouporabili svoj vladajući položaj na mjerodavnom tržištu trgovine cigaretama, sklapajući s kupcima ugovore koji imaju obilježja ugovora o isključivoj kupnji.

I što sad? Ništa!

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kojoj je na čelu Olgica Spevec dokazala je da ničemu ne služi jer ju vode nesposobni ljudi kojima treba 7 godina da bi došli do zaključka da se TDR ponašao monopolistički. TDR je takvim ponašanjem pridonio i uništenju TDZ-a. Uzalud su radnici TDZ-a upozoravali da TDR krši razne zakone i pravila. Agencija koja ih je trebala zaštiti je šutjela i šutjela i tako 7 godina.

Ista ta agencija odlučila je i da je prodaja Iskona T-Comu, jedinog pravog konkurenta T-Coma, sasvim u redu i da tu nema ničeg spornog. Smatram da bi se navedena agencija trebala preimenovati u Agenciju za zaštitu tržišnog monoploizma, a Olgici Spevec bi kompanije poput T-Coma ili TDR-a mogle komotno podići jedan spomenik jer je svojim neradom učinila sve kako bi uništila slobodno tržište.
Objavljeno u 09:20 - Komentari (7) - Isprintaj - #

• utorak, 02.01.2007.,

Tik-tak hrvatskih političara

...nekako vjerujem da ako imate ručni sat vrijedan 10-20.000eur kao što ga na primjer ima naš premijer, a uzevši u obzir ostatak njegove imovine (premijer npr. navodi da mu je auto Renault 8!?) nekako mi se čini da bi i taj sat morao biti na popisu.
(usput rečeno, otkrio sam crtu skromnosti u našeg premijera koji je svoju kuću prozvao "stanom", što je prilično veliko rastezanje, ili bolje rečeno sakupljanje istine, pa čak i za premijera i njegov svjetski priznati talent za izbjegavanje i/ili savijanje istine)

No u svakom slučaju, ako premijer i nije uspio staviti sat na popis svoje imovine, to je ministar financija Ivan Šuker svakako morao učiniti. Naime, ne samo da je ministar financija morao biti najbolje upoznat s regulativom oko imovinskih kartica i obveze prijavljivanja značajne imovine - nego u njegovom konkretnom slučaju njegov ručni sat predstavlja jednu sedminu njegove cjelokupne imovine...

Cijeli tekst pročitajte na POLLitika.com
Objavljeno u 13:48 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Posljednji objavljeni tekstovi

Pratite cnn.blog.hr putem RSS-a
Sjeti se govora s rive...
Sjeti se jamstve kartice...
Jamstvena kartica Ive Sanadera - klik za detalje... Jamstvena kartica Ive Sanadera - klik za detalje...
HDZ zna?
...razmisli...

www.POLLitika.com

Zašto i kako...
"Potaknut svakodnevnim svinjarijama u našoj maloj zemlji odlučio sam voditi ovaj blog u kojemu ću ukazivati na svakodnevne devijacije našeg bolesnog društva. Kako stvari sada stoje, veliki su izgledi da ovaj blog poživi godinama."

Taj tekst napisao sam u prosincu 2004. i na žalost nisam pogriješio. Situacija od tada nije ništa bolja već postaje sve gora i gora. Korupcije i kriminala u našoj zemlji nikad nije bilo više, a afere niču jedna za drugom kao gljive poslije kiše. Takav razvoj situacije doveo je do toga da je krajem 2006. godine CNN blog dobio i suradnike.

Rezultat tih pojačanja očitovao se u dvije velike afere koje su bile pokrenute upravo s ovog bloga. Slučaj ministra gospodarstva u Vladi RH, Branka Vukelića, u aferi Brodosplit kada je oprano 6 milijuna USD (istraga navodno i dalje traje i traje i traje…) i slučaj Sunčanog Hvara, gdje je zahvaljujući objavljivanju tajnog ugovora, hrvatska javnost saznala da je bila obmanjivana skoro dvije godine, ni manje ni više nego od same Vlade RH.

Ukoliko posjedujete kakve informacije koje su od općeg interesa da budu objavljene, pišete o sličnoj tematici, želite se pridružiti ekipi CNN Bloga i dati svoj doprinos u informiranju javnosti, želite nas pohvalit ili kritizirat, javite se na cnn.blog.hr@gmail.com

www cnn.blog.hr

Pisalo se o...
Institucije:
24 sata
3. maj
ACI,2,3,4
Agrokor,2
APN
ARZ
AZOP
AZTN
B.a.B.e.
BAT
Breza
Brodosplit,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16 17
Carinska uprava,2
Caritas,2,3,4,5,6
Centar za socijalnu skrb,2
Chemoderm,2
Coning
Crkva,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16 17,18,19,20,21,22,23,24,25,26
Croatia Airlines
CTK
DAB
Dalmatinka Nova
Dinamo,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14
Državni inspektorijat
Držano odvjetništo RH,2,3,4,5,6,7
Dukat,2
FINA
Gong,2
GSKG
HAC,2,3
Hajduk
HBH
Heruc
HEP
HFP,2,3,4,5,6,7
HGK
HNS,2,3,4,5,6
HRT,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18 19
HRZ
HSLS,2,3,4,5,6,7,8
HSP,2,3,4,5,6,7
HSS,2,3,4,5,6,7,8,9,10
HTP Šolta
HUP
HVIDRA,2
HZZO
INA,2,3,4,5
Iskon
Istra d.d.
ITAS,2
IDS
Jutarnji list,2,3,4
Kamen Ingrad
Kamensko
Karlovačka pivovara
KD Lisinski,2
Kerum
KIM,2
Konzum,2,3
Luka Gaženica
Luka Ploče
M-San
Media servis
Mercator
Ministarstvo graditeljstva
Ministarstvo kulture,2
Ministartvo zaštite okoliša i prostornog uređenja,2
Ministarstvo zdravstva
Ministarstvo poljoprivrede,2
MMTPR
MOBMS,2
MORH,2,3,4
mrak.org
MSU
MUP,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18 19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31,32,33 34,35,36,37,38,39,40,41,42
MVPEI,2
Nacional
Narodni radio
Nezavisni sindikat hrvatske
Nova TV
Novi Vinodolski,2,3
Obiteljski radio
Obrazovanje,2,3,4,5,6
Odašiljači i veze
Odvjetnička komora
Orco,2,3,4,5,6,7,8
OTV,2,
Pasha,2
PGS
Pevec
PIK Neretva
Pliva,2,3
Porezna uprava
Povjerenstvo za praćenje cijena,2
Prehrana
Puljanka d.d.
Radio 101
RTL
Sabor,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17 18,19
Salonit,2,3
SDP,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18 19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31,32,33,34
SDSS,2
Shimadzu
Siemens
Sindikat Carine,2
Sindikati,2,3,4,5,6
Sljeme,2,3
SOA,2
Sokol Security
Spalionica otpada
SPC
Sport Tip
SSSH,2
Stanarsko pravo,2,3,4,5,6,7,8,9
Styria
SUH
Sunčani Hvar,2,3,4,5,6,7,8,9,10
TDR,2,3,4,5
TDZ,2,3,4,5,6
T-Com, T-HT,2,3,4,5,6
Taxi Zagreb,2
Udruga za razbijanje dosade
Udruga za zaštitu potrošača
Uljanik
USKOK,2
UZOG
Večernji list
Vijeće za elektroničke medije,2
Vukovarac.net,2,3,4
Zagrebački holding,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12
Zaštićeni najmoprimci,2,3,4,5,6,7,8,9,10
Zatvor Remetinec,2
ZET,2
Zračna luka Zagreb,2

Osobe:
Ademi Rahim,2
Adlešić Đurđa
Antičević-Marinović Ingrid
Antunović Željka,2
Artuković Sanja
Babić Matija
Babić - Petričević Zdenka
Bagarić Anto,2
Bagarić Vladimir
Bagić Željko
Bajić Mladen,2,3,4,5,6,7,8
Balenović Marija
Balenović Vesna
Banac Ivo
Banić Stanko
Barišić Marin
Barišić Mladen
Bebić Luka,2
Benko Marijan,2
Biondić Dragutin
Biondić Lana
Biškupić Božo
Bljajić Danko
Bogović Mile
Bolković Romano
Borić Zvonko
Božičević Mladen
Brajović Vjekoslav
Brajša Jelena,2,3,4
Brčić Josip Baja
Brkić Miroslav
Brezovec Bojan
Brezovec Marija,2
Brodarac Đuro
Brodarić Ante,2,3,4
Budiša Dražen
Budiša Vinko,2,3,4,5
Bukić Perica
Buković Damir
Butković Davor,2,3
Butković Oleg
Canjuga Ivan,2
Canjuga Zlatko
Cesarec Ivan
Cvitanović Jakša,2,3,4
Cvjetko Božica,2,3,4,5,6
Čačić Marija
Čačić Radimir,2,3,4,5,6,7,8,9,10
Čehok Ivan
Čermak Ivan
Česić Ljubo
Čikeš Lucija
Čičin-Šain Alenka Košiša
Čobanković Petar,2,3
Čović Željko,2
Čudina Predrag
Degen Silvije
Delač Žarko
Dembizt Šandor
Devčić Krešimir
Dilber Tomislav
Domian Dominik,2
Domić Ivana,2
Donko Ivica
Došen Velimir
Đakić Josip,2
Đapić Anto,2,3,4,5,6,7,8
Đolonga Ankica
Đujić Vesna
Edo Maajka
Erceg Anđelko
Fehir Krunoslav
Fio Đana
Fižulić Goranko
Friščić Josip
Gabrić Stipe - Jambo,2
Gavranović Tihomir
Garačić Ana
Glavaš Branimir,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11
Gotovac Ivan
Gotovina Ante,2,3,4,5,6,7,8
Grabar Kitarović Kolinda
Gudelj IVan
Guteša Vedran
Habek Miroslav
Hebrang Andrija,2,3,4,5,6,7,8,9,10
Holjevac Tatjana
Hotko Vinko
Horvat Zoran
Horvatinčić Tomislav,2,3,4,5
Hrvačić Juraj
Ivanišević Goran
Ivanković Nenad,2,3
Jandroković Gordan,2,3
Jarnjak Ivan,2
Jelavić Ante,2
Jelavić Davor,2,3,4
Jelić Katica
Jelušić Ivo,2,3
Jene Adam
Josipović Ivo
Jukić Ferdinand
Jukić Miroslav
Jukić Vlado
Jurčić Ljubo
Jurica Neven,2
Kaćunko Anđelko
Kadijević Veljko
Kalinić Pavle
Kalmeta Božidar,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 15,16,17
Kapetanović Jure,2
Kasum Ivan
Kažimir Doris,2
Kerum Željko,2,3,4,5
Kirin Ivica - Jubito,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13
Klarić Domagoj
Klarić Jure
Klarić Miodrag
Klarić-Baranović Senka
Kljajić Petar,2
Knapić Željko,2
Knežević Ana
Knežević Igor
Kojić Slavko
Kordić Ivan
Kosor Jadranka,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 15,16,17,18,19,20,21,22,22,23,24,25
Kovač Mario
Kovač Srđan
Kranjaić Pero
Kranjčar Niko,2
Krstičević Damir
Kustić Živko
Kutle Miroslav,2
Laco Miro
Lasana Edmond
Ladišić Tihomir
Latin Denis,2,3,4
Lalić Ljubica
Letica Slaven,2
Leutić Ante,2
Levar Milan
Livaković Zdravko,2,3,4
Lončar Ivo,2,3
Lovrin Ana,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15
Lovrinčević Marijo
Lozina Slavko,2,3,4,5
Lucić Franjo,2,3
Lučić Milan
Luetić Ante
Lukić Nenad
Lulić Franjo
Ljubičić Mirko Šveps
Ljubičić Neven,2,3,4,5,6
Ljubičić Slobodan,2,3,4,5
Ljuština Duško,2
Ljutišeski Damir
Maček Drago,2,3
Maček Ratko,2,3,4,5,6,7
Magaš Ana,2
Majić Tihomir
Mamić Zdravko,2,3,4,5,6,7,8,9
Manolić Josip
Marčinko Tomislav
Margetić Domagoj
Marguš Fred
Marić Zlatko
Marinac Darko
Markač Mladen,2,3
Markanović Mate
Marković Antonija
Martinović Iljo
Matić Stipo
Matovinović Hrvoje
Matulović-Dropulić Marina,2Mladineo Vinko
Matušić Frano
Matvejević Predrag,2
Mehun Zlatko
Mesić Stipe,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13
Michieli-Tomić Jakša
Mihalik Ištvan
Mihanović Željka
Mikšić Boris,2
Milanović Branko,2,3,4,5
Milanović Zoran,2
Milić Goran
Mioč Ivica
Miočić Danijel,2,3
Mladineo Vinko
Mlinar Ivana
Mlinarić Marijan,2,3,4
Morić Joško
Mraović Joso,2,3,4,5,6
Mršić Zvonimir
Mudrinić Ivica
Mujkić Narcis
Nikolić Danijel
Norac Mirko
Novak Juraj
Novak-Srzić Hloverka,2,3,4,5
Novosel Dragan
Novosel Mirko
Novoselić Ljubomir
Ostović Damir
Oštarić Šime
Pančić Ivica,2,3
Pankretić Božidar,2
Papo Albert
Pašalić Ivić
Pavičić Milan
Pavić Marko
Pavić Neven
Pečina Milan,2,3
Peratović Željko,2
Perković Rade
Perković Saša
Petrač Hrvoje,2
Pešorda Mile
Pešutić Robert,2
Pišmiš Ivan
Pokrovac Dino
Polančec Damir,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 15,16,17,18,19,20,21,22
Poljak Siniša,2,3,4
Potrebica Ante
Prežgalo Ladislav
Primorac Dragan,2
Primorac Ivan,2,3
Prša Željko
Prtenjača Šime
Pupovac Milorad
Pusić Vesna,2
Račan Ivica,2,3,4,5,6
Radić Vinko
Rajić Ivica
Rajić Luka,2
Ranđelović Daliborka,2
Roksandić Ivanka
Rončević Berislav,2,3,4,5,6
Rošin Jerko
Rožić Miroslav
Sanader Ante
Sanader Mirjana
Sanader Tonina
Sapunar Marko
Savić Marica
Sessa Đuro,2
Smuđ Dubravko
Sokol Smiljko,2
Soldo Branka
Spevec Olgica
Stančić Duje,2
Sudac Zlatko
Sutlić Vanja
Šamota Ružica
Šarić Ivo
Šarinić Hrvoje
Šegvić Zvonko
Šeks Vladimir,2,3,4,5
Šelendić Željko,2
Šenguta Zoran
Šimić Ivan,2
Škare Ožbolt Vesna
Škarić Goranka
Škoro Miroslav
Škulić Vedran
Šostar Zvonimir,2,3,4,5
Špiljak Mika
Špiljak Vanja
Štefanić Petar
Štengl Dragica,2,3
Štengl Vladimir,2,3,4,5
Štern Davor
Štimac Igor,2
Šuker Ivan,2,3,4,5,6,7,8,9
Tahirović Elvis
Todorić Ivica,2,3
Tojčić Stipe
Tomek Marija
Topić Jozo
Tramontana Mateo
Trutin Predrag
Tuđman Franjo,2,3
Tuđman Nevenka
Valentić Mićo
Valentić Nikica
Vicković Trpimir
Vidaković Željko
Vidović Davorko,2,3,4,5
Vidović Željko,2
Vilušić Božo
Violić Anto,2
Vrsaljko Ljubica
Vučković Severina
Vukasović Goran,2,3,4
Vukelić Branko,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 15,16,17,18,19,20,21,22
Vukojević Vice,2,3,4
Vuković Milan
Vukorepa Ante
Zagorec Vladimir,2,3
Zec Vlado,2
Zelić Damir
Zgrebec Dragica
Zorica Branimir
Zubović Mario
Žagar Mislav
Žganec Ninoslav
Žužić Hrvoje
Žužić Željko
Žužul Miomir,2,3,4,5,6,7